Zlatko se vratio iz Nizozemske 2006. godine sa namjerom da se upozna sa poslovnim svijetom BiH. Godine 200.7 je osnovao kompaniju Yield, koja je u početku pružala sales i marketing usluge. 2009. se firma počinje baviti koordinacijom izvoza namještaja. U tom trenutku se priključuje u firmu Zlatkov prijatelj Kenny van Halderen kako bi mogli ojačati prodaju.


Razvoj bh. brenda Gazzda


2013. počinju raditi, zajedno sa dizajnerom Salihom Teskeredžićem, na razvoju brenda Gazzda, koji pruža unikatni, atraktivni namještaj sa industrijskim i racionalnim proizvodnim pristupom. Želja im je bila realizirati dizajn koji je cjenovno pristupačan i pokazati ljepotu dizajniranog enterijera. Do danas, Gazzda nikad nije primio ili posudio kapital od bilo kojeg instituta ili grupe investitora. Već su bili profitabilni nakon prve godine.

Svi Gazzdini komadi namještaja su in-house razvili dizajneri i izvođači u BiH, a također su 100% proizvedeni domaćim snagama bosanskih obrtnika.

 


Nagrade


Vrlo brzo brend Gazzda je počeo osvajati prestižne nagrade. Gazzda je prva bosansko-hercegovačka kompanija koja je dobila prestižnu nagradu ‘’Red Dot Design Award’’

U periodu od tri godine, ova firma je uspjela osvojiti ovu nagradu četiri puta, te 10 drugih međunarodnih nagrada, među kojima i IF Design Award in 2017).”


Fokus ove firme je na izvoz proizvoda u zemlje sa većom kupovnom moći


Fokus im je trenutno na izvoz namještaja u razvijene države sa većom kupovnom moći, gdje srednja klasa može priuštiti njihove proizvode. To su većinom države EU i nekolicina na drugim kontinentima. Svoje proizvode neizostavno predstavljaju i na sajmovima. Tanović navodi da je svaki njihov nastup na sajmovima do sada bio uspješan, kao i nedavni nastup na sajmu IMM COLOGNE u Kelnu gdje su ostvarili nove poslovne kontakte sa kupcima.Ove godine su se predstavili i prvi put na sajmu u Stockholmu održanom u februaru. Skandinavci, poznati po profinjenoj stambenoj kulturi, bili jako zainteresirani za proizvode ove bosansko-hercegovačke firme. Ako se uzme u obzir činjenica da Skandinavci preferiraju sopstvene brendove i dizajnere, tržišni uspjeh i afirmacija brenda Gazzda su posebna satisfakcija za uloženi trud i sredstva.


Rast kompanije i zapošljavanje


U januaru 2013. godine Gazzda je započela poslovanje sa samo pet dizajna namješaja, i skoro 0 kapitala i isto toliko kupaca.

Do danas Gazzda je kreirala preko 60 jedinstvenih komada dizajna, sa više od 200 varijacija na proizvod koje dostavlja u 24 zemlje svijeta.

U 2013. u domove širom svijeta ukupno je poslano 3.000 proizvoda ove firme.

Do danas, je prodano impresivnih 45.000 komada namještaja.

Broj uposlenika po godinama se povećavao iz godine u godinu. Svi novi zaposlenici u firmi su mlade osobe, te veliki broj zaposlenih u firmi su žene.

Gazzda_graf_bos.png

Pored direktno zaposlenih se posebno radi o tome sto serijsku proizvodnju rade razne proizvodne firme u BiH. Dnevno radi oko 200 radnika na našim proizvodima.


Zlatkova karijera prije osnivanja Gazzde


Zlatko je odrastao u Roelofarendsveenu od svoje 9. godine. Ovo mjesto je specifično zato što se od djece od 13 godina očekuje da zarađuju sebi džeparac. Tako djeca počinju raditi u staklenicima preko vikenda i tokom raspusta. Kada napune 15 ili 16 počinju raditi kao konobari, prodavači u radnjama i slično. Kao i većina njegovih vršnjaka, Zlatko je također radio slične poslove. Brao je cvijeće, prodavao sladoled, radio u skladištu, bio vozač, dok nije od 19. godine počeo raditi malo ozbiljniji posao u kancelariji kao agent za upravljanje kreditima. Time je stekao dosta iskustva i prije nego je završio fakultet 2006. godine, kada se i vratio u BiH. Tu je počeo raditi u firmi za distribuciju FMCG (Fast-Moving Consumer Goods), ali iste je godine i osnovao firmu.


Dobre i loše strane poslovanja u BiH


Mnogi poduzetnici se žale na veliki broj barijera prilikom poslovanja na bh. tržištu. Ipak, iz kompanije Gazzda kažu da osim prepreka prostor Bosne i Hercegovine nudi mnoštvo prilika, a posebno kada se izađe izvan Sarajeva.

"Postoji izuzetno veliki broj osoba koje žele proizvoditi nešto izazovno i koje su fleksibilne za tu vrstu rada. Pored toga imamo iskusnih stolara i drugih zanatlija. Također imamo talentovane dizajnere, što se može primjetiti u posljednjih nekoliko godina, posebno u industriji namještaja. Ono na čemu bi trebalo poraditi je motivacija i edukacija ljudi. Često vlada autsajderski mentalitet da se nešto ne može i kao izgovor koriste se država, sistem ili slično'', navodi Tanović. 

Smatra da je lako navoditi eksterne razloge kao barijeru što je već postalo kliše argument zašto neko ne uspijeva, pogotovo ako čak i ne proba.