USAID Diaspora Invest u okviru svog grant programa podržava kompanije koje se bave proizvodnjom energije. Energetski sektor je jedan od najsnažnijih u Bosni i Hercegovini s dugom tradicijom i ogromnim potencijalima za nova ulaganja. Ovaj sektor doživljava nagli razvoj u periodu Jugoslavije i kao takav uz metalnu industriju je bio jedan od najznačajnijih za ukupnu privredu države. Međutim, iako ima mnogo potencijala, danas energetski sektor zahtjeva nova ulaganja kako bi se doveo na nivo EU, primarno zbog nove globalne politike čiste energije te zastarjelih proizvodnih pogona.

 

Zahvaljujući uglju, BiH je u velikoj mjeri energetski neovisna, jer ugalj čini preko 65% njene ukupne primarne potrošnje energije. Ukupne geološke rezerve uglja u BiH iznose oko 5,763 milijardi tona. Preko 90%  proizvedenog uglja se koristi u termoelektranama za proizvodnju električne energije. 

 

Naša zemlja posjeduje i ogroman hidro potencijal koji iznosi 6.000 MW. Prema do sada urađenim studijama, BiH koristi samo 35% raspoloživog hidro potencijala. Zabilježen je  značajan interes investitora za izgradnju kako velikih tako i malih hidroelektrana u BiH. Obzirom na ciljeve evropske strategije EU 2020, u posljednje vrijeme u BiH je izražen veliki interes investitora za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u prvom redu iz vjetroelektrana. 

 

BiH također ima značajan potencijal za proizvodnju energetskih proizvoda baziranih na drvetu - preko 53% teritorija BiH prekriveno je šumom i šumskim zemljištem. Izvori sirovina za proizvodnju energije iz biomase su veoma povoljni, uključujući oko 1,5 miliona m³ šumskih ostataka i ostataka drvne industrije (drvni otpad, piljevina, iver i otpad od tehničkog drveta, itd. 

 

Prema podacima o sunčevom zračenju na Balkanu, BiH raspolaže značajnim resursima energije sunčevog zračenja i to iznad evropskog prosjeka uz izuzetno povoljan sezonski raspored, što daje mogućnost za njeno efikasno i dugoročno korištenje. Iz svih prikupljenih podataka i provedenih analiza može se zaključiti da postoji  značajan potencijal primjene. Trenutno u BiH postoji preko 150 malih solarnih elektrana, ali je njihovo učešće u ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH još uvijek zanemarljivo. 

 

Mogućnosti za eksploataciju geotermalne energije su dostupne u velikoj mjeri, ali još uvijek nisu u dovoljnoj  mjeri istražene i iskorištene. Ukupni mogući instalirani kapacitet geotermalnih izvora u BiH iznosi 9,25 MWt ako se posmatra samo mogućnost grijanja prostora,  odnosno 90,2 MWt ako se posmatra geotermalna energija za grijanje prostora i rekreativne i balneološke potrebe. 

Preliminarna istraživanja nafte i plina ukazuju na postojanje perspektivnih naslaga na velikom broju mjesta u BiH (rezerve se procjenjuju na oko 50 miliona tona nafte).

 

Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

 

Prema podacima LRC BIS - Business Intelligence Systema sačinili smo pregled još jedne industrijske grane kako bi potencijalni investitorima prikazali prethodno navedeni potencijal.

 


Broj kompanija u posljednje tri godine 


U 2016. godini registrovano je 305 kompanija koje se bave proizvodnjom energije, dok se u 2018. godini taj broj povećao za 18 kompanija i iznosio je 323.

 


Vrste kompanija


Od navedenih kompanija, 72,4% kompanija ostvaruje prihod do pola miliona KM, 15,8% kompanija do 5 miliona KM, a 11,8% više od 5 miliona KM.

 


Broj zaposlenih i prosječne plate


Broj radnika u energetskom sektoru posljednjih godina je doživio blagi porast. Porast je bio veći u 2017. godini i iznosio 249 radnika u odnosu na 2018. godini kada je iznosio 187 radnika.

Prosječna mjesečna bruto plata radnika u kompanijama energetskog sektora je 2.718,00 KM, odnosno 1.390,00 EUR. To znači da su radnici u kompanijama koje se bave proizvodnjom energije u prosjeku plaćeni 16 KM po satu, odnosno 8 EUR po satu.

 

Troškovi plata

BAM

EUR

Ukupni troškovi plata

631.385.417

322.822.238

Broj zaposlenih

19.356

 

Prosječna godišnja bruto plata po zaposlenom

32.620

16.678

Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom

2.718

1.390

Prosječna dnevnica po zaposlenom

129

66

Prosječna satnica zaposlenom

16

8

 

S druge strane, mjesečni prihod po zaposlenom iznosi 6.981,00 KM, odnosno  3.569,00 EUR. Prosječni prihod po satu zaposlenika iznosi 42 KM, odnosno 21 EUR.

 

Vrsta prihoda

BAM

EUR

Godišnji prihod po zaposleniku

83.767

42.829

Mjesečni prihod po zaposleniku

6.981

3.569

Dnevni prihod po zaposleniku

332

170

Prosječni prihod po satu po zaposleniku

42

21

 


PRIHOD I IZVOZ


Ukupan prihod od prodaje u posljednje tri godine bilježi konstantan te stabilan rast. Prihodi od prodaje koji su u 2016. godini iznosili  su 3 milijarde i 669 miliona KM, porasli su u 2018. na 4 milijarde i 183 miliona KM, što je vrlo značajan porast od 14%. Prihodi od izvoza u 2017. godini bilježe pad od 74% u odnosu na 2016. godinu, da bi se u 2018. ponovno povećali za 112%.

 


Top 20 kompanija prema prihodu


 


Udio 10 kompanija prema ukupnom prihodu


 

 


Ukupna dobit


Kompanije registrovane u okviru energetskog sektora su u 2018. godini zajedno ostvarile ukupnu dobit od 84 miliona KM što predstavlja ogroman porast s obzirom da u 2017. godini kompanije u ovom sektoru nisu poslovale pozitivno. Negativnom poslovanju u 2017. godini prethodila je ukupna dobit od gotovo 24 miliona KM u 2016. godini.

 


Top 10 kompanija po operativnoj dobiti