Kada je obrt rješenje za Vas?

Obrt kao forma poslovanja ima mnoge pogodnosti, te mogućnost da pauzirate ili radite sezonski. Da je obrt popularna forma registracije preduzeća, pokazujue i podaci Obrtničke komore FBiH da je u Federaciji BiH trenutno registrovano oko 51.000 obrta s preko 100.000 zaposlenih. Iako obrt ima i određenja ograničenja (npr. nije pogodan oblik privrednog društva ukoliko namjeravate raditi uvoz ili izvoz robe), postoje brojne prednosti otvaranja obrta.


Prednosti otvaranja obrta


  • Manji troškovi i jednostavan postupak registracije privrednog društva;
  • Troškovi se ne povećavaju sa brojem djelatnosti koje se u obrtu obavljaju;
  • Registraciju možete obaviti sami, dok registracija d.o.o obavezno uključuje advokata ili notara;
  • Troškovi knjigovodstva su niži, a obrtnik ga može voditi i samostalno;
  • Samo prihodi koji su naplaćeni od kupca se oporezuju, a u izdatke se priznaju samo iznosi plaćeni dobavljačima;
  • Kao obrt niste obveznici PDV sistema ukoliko ne fakturišete više od 50.000,00 (pedeset hiljada) KM. To znači da kupcima ne obračunavate PDV, što znatno smanjuje vašu cijenu proizvoda ili usluga. Ipak u određenim slučajevima morate biti u PDV sistemu, kao npr. trgovci.
  • Ukoliko obrnete više od 50.000,00 KM godišnje automatski ulazite u PDV sistem. Ipak, obrtnik obračunava i uplaćuje PDV samo po naplaćenim računima, što je prednost u uvjetima dugih rokova odgode plaćanja.
  • Obrt nema ograničenje na broj uposlenih, niti na visinu sredstava koja obrnete.
  • Dvije ili više fizičkih osoba mogu obavljati zajednički obrt ako ispunjavaju opće uvjete iz Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH,  odnosno Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti RS, i da najmanje jedna osoba ispunjava i posebne uvjete. Pisanim ugovorom se uređuju međusobni odnosi u ovom vidu partnerstva. Zajedničko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivača svede na jednog i u tom slučaju može se izvršiti izmjena u registraciji u samostalno obavljanje obrta.
  • Obrt može biti registrovan i kao dodatna djelatnost, ako ste već u radnom odnosu i plaćate doprinose na platu. U ovom slučaju niste obavezni uplaćivati doprinose.
  • Ako dignete sa računa novac kao materijalne troškove, te troškove morate pravdati računima. Pravdati možete sve što je potrebno firmi, kao npr. oprema, hrana sa poslovnih ručkova, troškovi parkinga, ali ne i gorivo. Gorivo možete uračunati kao trošak, jedino ako platite karticom koja je vezana za firmin račun.

Neki od nedostataka obrta


  • Kao registrovani obrtnik pravno odgovarate ličnom imovinom, dok kod društva sa ograničenom odgovornošću pravno odgovarate institucijama samo imovinom firme. Obrtnici treba da imaju na umu da potencijalno rizikuju is vu svoju ličnu imovinu ukoliko obrt neuspješno posluje
  • Izmirenje svih obaveza prije zatvaranja obrta - kao obrtnik ne možete ostati dužni pa zatvoriti obrt, sve obaveze se morate izmiriti;
  • Paušalni porez na dobit se plaća svaki mjesec, što može biti otežavajuća okolnost ukoliko određenog mjeseca i nemate prihode. Ako plaćate recimo po 50,00 KM poreza mjesečno, godišnji iznos je 600,00 KM i nakon godišnjeg obračuna, ako još nedostaje poreza, vaša obaveza je da to nadoplatite, a ako imate je viška uplaćenog iznosa, porezna uprava vam može vratiti novac ili uračunati ga kao pretplatu za sljedeću godinu.
  • Obrtnik nema pravo na uvoz i izvoz. To u praksi znači da obrtnik mora ići preko posrednika ukoliko bi želio uvoziti neki repromaterijal, što repromaterijal čini automatski skupljim. Također, da bi izvezao gotov proizvod, mora ići preko posrednika, što čini proizvod skupljim.
  • Prema Važećim zakonima o obrtu u entitetima BiH, svaka osoba koja želi da registruje neki obrt mora imati odgovarajuću školsku spremu, koju obrtnici pronalaze kao manu u Zakonu o obrtima i srodnim djelatnostima FBiH I Zakonu o zanatsko-preduzetničkim djelatnostima RS. Ipak, fizička osoba koje ne ispunjava posebne uvjete stručnosti može obavljati vezani obrt, uz uvjet da uposli radnika koji ima propisani nivo stručnosti – poslovođu.
  • Uz uvjete iz zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na posebne zakonske propise (kao npr. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, zakon o komunalnim djelatnostima itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.
  • Penzioneri mogu obavljati obrt, ali im se u slučaju istovremenog vođenja obrta mirovina se stavlja u stanje mirovanja.
  • Strani državljanin može obavljati obrt pod uvjetom da ima radnu dozvolu, da ispunjava opće i posebne uvjete i uz primjenu načela uzajamnosti.

Koraci koje trebate poduzeti da biste registrovali obrt


Korak 1: Podnošenje potrebnih dokumenata nadležnoj općinskoj službi i plaćanje općinske takse za osnivanje obrta.


Potrebna dokumentacija za osnivanje obrta je (donekle) različita u RS i FBiH. U Federaciji BiH potrebni dokumenti koje treba da pribavi vlasnik (osnivač) za osnivanje obrta su:

  1. Uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena kopija lične karte
  2. Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti
  3. Ljekarsko uvjerenje
  4. Uvjerenje o nekažnjavanju od nadležnog suda, općinskog i suda za prekršaje
  5. Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama – nadležna općinska ispostava porezne uprave 

U Republici Srpskoj nije potrebno uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama, ali zato morate posjedovati opremu, odnosno sredstva rada, kadrove i odgovarajući prostor, osim ako priroda poslova to ne zahtijeva.


Korak 2: Dobijanje rješenja o obavljanju djelatnosti


Nakon što podnesete neophodne dokumente, potrebno je sačekati maksimalno 7-10 dana do dobijanja rješenja.


Korak 3: Izrada pečata


Nakon što dobijete rješenje o početku obavljanja djelatnosti, prvo što je potrebno uraditi jeste napraviti pečat. Na pečatu moraju biti podaci identični onima na rješenju.

  • Cijena izrade pečata se kreće od 30,00 do 50,00 KM, što zavisi od vrste pečata.
  • Izrada traje otprilike nekoliko sati

Korak 4: Registracija u nadležnoj poreznoj upravi i dobijanje ID broja i šifre djelatnosti


Kada dobijete pečat, morate prikupiti i ostale dokumente.

  • ID (identifikacioni) broj
  • Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po šiframa djelatnosti koji izdaje porezna uprava.

Da bi se dobila ova dva dokumenta, potrebno je popuniti poseban obrazac, priložiti kopiju rješenja i kopiju lične karte vlasnika obrta. Izdavanje traje od dva do sedam dana, a u vrijeme ljeta i do 10-15 dana.


Korak 5: Otvaranje transakcijskog računa u banci


Za otvaranje transakcijskog računa potrebno je popuniti zahtjev, obrazac specimen potpisa i priložiti banci potrebne dokumente. Donosimo Vam spisak dokumenata koje, naprimjer, zahtijeva Raiffeisenbank d.d.

  • ovjerena kopija rješenja o obavljanju djelatnosti, ovjerena kopija ID broja i obavještenja o razvrstavanju poslovnog subjekta po šiframa djelatnosti,
  • ovjerena kopija CIPS-a vlasnika obrta,
  • ovjerena Izjava o nepostojanju računa nad kojim je određena mjera zabrane raspolaganja novčanim sredstvima.

Postupak otvaranja transakcijskog računa, ukoliko su predati svi potrebni dokumenti, traje otprilike jedan dan.


Korak 6: Prijava radnog odnosa vlasnika i radnika


Da biste završili uradili i ovu obavezu, potrebno je popuniti obrazac JS 3100. Ova obaveza se završi za jedan dan. Ovaj korak nije neophodan ako se radi o dopunskoj djelatnosti pa vlasnik ne mora biti u radnom odnosu.


Korak 7: Podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju


Porezna uprava je na svojoj web stranici objavila spisak aktivnosti obveznika fiskalizacije da bi im olakšala snalaženje u velikom broju propisa.
Fiskalizacija najviše košta, i to u prosjeku 700,00 (sedam stotina) KM (uređaj + priključak).


Korak 8: Registracija u sistem PDV-a (uvjetno)


Vlasnik obrta se, po registraciji, odlučuje za prijavu u sistemu PDV-a ili ne. Ukoliko obrtnik predviđa godišnji promet veći od 50.000 KM – mora se prijaviti u sistem PDV-a, ali ukoliko planira godišnji promet manji od 50.000,00 (pedeset hiljada) KM – ne mora se prijaviti u sistem PDV-a, ali može dobrovoljno izvršiti prijavu u sistem PDV-a. Taksa za prijavu u sistem PDV-a iznosi 15,00 (petnaest) KM + troškovi kopiranja i ovjere dokumenata koji se prilažu uz obrazac prijave.


Spisak svih troškova za registraciju obrta


Na kraju, donosimo Vam spisak svih troškova koje morate platiti prilikom osnivanja i registracije obrta.
•    Obrada papira____________________ 60,00 KM
•    Taksa___________________________ 82,00 KM
•    Pečat___________________________ 30,00 – 50,00 KM
•    ID broj__________________________ 30,00 KM
•    Transakcijski račun________________ 30,00 KM
•    Fiskalizacija _____________________ 700,00 KM
•    Prijava u sistema PDV-a (uvjetno)____ 15,00 KM + troškovi

Maksimalni iznos za registraciju obrta je oko 890,00 (osam stotina devedeset) KM.

Tekst pripremio: Restart.ba