Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) je danas u okviru aktivnosti projekta „Diaspora Invest” predstavila Metodologiju mapiranja dijaspore, kao alat za podršku jedinicama lokalne samouprave u procesu popisivanja i adekvatnog korištenja i upravljanja podacima u vezi sa iseljeništvom. Alat će pomoći lakše prikupljanje informacija i osigurati pristup stvaranju jasnije slike o poveznici dijaspore sa matičnim lokalnim zajednicama.

„Mi kada govorimo o bosanskohercegovačkoj dijaspori uvijek baratamo generalnom procjenom od 2 miliona ljudi koji vode porijeklo iz naše zemlje, a žive u inostranstvu. Prema podacima Forbesa i UN-a, 34% populacije rođene u BiH živi van granica naše države. Istovremeno, većinom govorimo o širim i grubim procjenama. U nedostatku popisa stanovništva, ali i odsustva adekvatnih mehanizama praćenja statusa i stanja bosanskohercegovačke populacije van matice, općine i gradovi širom zemlje su izrazile želju da na lokalnom nivou provedu precizna istraživanja po ovom pitanju”, kazao je Armin Alijagić iz Biznis centra bh. dijaspore.

Jedinice lokalne samouprave su do sada najbliže podatke dobivale u okviru izbornih ciklusa, kada se dio dijaspore registruje za glasanje putem pošte. Ali prema svim procjenama, ti brojevi ne obuhvataju ni 5% stvarne populacije vani.

„Na posljednjim izborima za glasanje putem pošte je registrovano oko 63 000 Bosanaca i Hercegovaca, Bosanki i Hercegovki van zemlje. Pritom, treba naglasiti da postoji značajan broj njih koji na dan izbora ili u tom periodu dolaze u zemlju da glasaju direktno, što odmah stvara promjenu u tom podatku. Uz to, naša zemlja kroz ove podatke maksimalno što može da dobije jeste lokacija registrovanih građana u inozemstvu, ali se ti podaci niti mogu dijeliti dalje, pa samim tim se ni ne dopunjavaju dalje”, napominje Alijagić.

Kao važno pitanje pojavljuje se utvrđivanje podataka o obrazovanju, zanimanju i interesovanjima naše dijaspore.

„U nastojanju da se popišu lideri naše dijasporske zajednice, u prošlosti se većinom to pitanje ‘ko je ko iz BiH’ završavalo na priznatim naučnicima i ljudima sa najvišim akademskim zvanjima. Premda je to izuzetno važno, manjka nam podataka o poduzetnicima, o kompanijama koje vode naši ljudi, o šansama koje imamo vani. Zbog toga smo, u saradnji sa općinama i gradovima odlučili napraviti ovaj alat – koji odgovara na njihove potrebe i nastojanje da adekvatnije popišu snagu koju imamo van granica BiH”, dodaje Alijagić.

USAID je nedavno podržao i poziv za uspostavu Poslovnog vijeća bh. dijaspore, te će uz lokalno mapiranje dijaspore, biti stvoreni uslovi za trajnu i održivu saradnju sa iseljeništvom.

„Proces mapiranja dijaspore se razdvaja u devet koraka, počevši od izrade upitnika, testiranja, finalizacije, pa sve do analize prikupljenih podataka i njihove primene u praksi. Nadalje, publikacija pruža seriju preporuka za pristup mapiranju. Naglasak je na važnosti definiranja ciljeva, komunikaciji sa dijasporom, kao i na načinima prikupljanja podataka, bilo da je to online ili offline. Posebna pažnja je usmjerna na važnost analize podataka prema različitim kriterijima, kako bi se dobili konkretni i upotrebljivi rezultati”, zaključuje Alijagić.